Klimatske promjene najveća su prijetnja s kojom se čovječanstvo danas suočava. Već vidimo otapanje ledenjaka, porast razine mora, nekontrolirane požare, opasne bolesti i štetočine poput komaraca i krpelja i, što je najvažnije, ekstremnih i razornih vremenskih događaja. Svi znakovi pokazuju da će se problem samo pogoršavati. Ovo je zabrinjavajuća vijest za svjetske znanstvenike, ali i za sva bića na Zemlji.
Što su to klimatske promjene?
Klimatske promjene su promjena globalnih ili regionalnih razmjera tijekom nekog vremena. Najčešće se pojam posebno odnosi na brze promjene Zemljine temperature i vremenskih prilika od kraja 19. stoljeća. To se događa zbog povećanog udjela stakleničkih plinova u našoj atmosferi.
Klimatske promjene ponekad se nazivaju globalnim zatopljenjem, ali ovaj pojam može navoditi na krivi zaključak. Izraz globalno zatopljenje implicira na to da se sva mjesta na planetu zagrijavaju kao cjelina pa kad neki grad ima najhladniju i najsniježniju zimu u zadnjih 30 godina, pretpostavlja se da to nije povezano sa globalnim zatopljenjem.
Trend zagrijavanja mjeri se globalno, a ne regionalno, a porast prosječne globalne temperature od samo 1-2 ° C može prouzročiti ekstremne vremenske prilike svih vrsta. Suše, poplave, jake oluje, šumski požari, vrućine, hladne zime i mećave postaju zastrašujuće česti.
ČINJENICE O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Klimatske promjene nisu tema za političke rasprave. To je stvarni problem temeljen objektivnim znanstvenim mjerenjima i neosporivim činjenicama zbog kojih moramo poduzeti određene korake kako bismo smanjili utjecaj na planet. Evo nekoliko činjenica o klimatskim promjenama.
CO2 nije zanemariv
Razina ugljičnog dioksida u atmosferi trenutno je najviša u posljednjih 3 milijuna godina.
Zašto je to problem? Staklenički plinovi poput CO2 najviše doprinose klimatskim promjenama. Posljednji put kada su razine CO2 bile ovako visoke (prije 3 milijuna godina), prosječna globalna temperatura bila je za 2-3 °C viša nego tijekom predindustrijske ere, a razina mora bila je 15-25 metara viša nego danas.
Grijanjem sunca, Zemljina kopnena i vodena površina neprestano zrače toplinom. Staklenički plinovi poput CO2, metana i dušikovog oksida apsorbiraju tu toplinu i s vremenom je postupno oslobađaju – poput vruće tave nakon što isključite štednjak. U normalnim razinama, ovaj efekt staklenika nužan je i prirodan proces. Bez tog procesa, planet bi bio prehladan za život. Međutim, brzi porast razine CO2 poremetio je ravnotežu tako što zarobi previše topline i uzrokuje skok globalnih temperatura.
Temperatura će nastaviti rasti
U samo posljednjih nekoliko godina doživjeli smo neke od najviših globalnih temperatura otkako smo prije 138 godina počeli bilježiti i pratiti trendove.
Od 1901. godine, površina planeta zagrijavala se za 0,9 °C po stoljeću, ali se stopa zagrijavanja gotovo udvostručila od 1975. na 1,5–1,8 °C. To možda ne zvuči previše, ali uzmite u obzir ogromnu veličinu i ogroman toplinski kapacitet Zemljinih oceana. Potrebna je nezamisliva količina toplinske energije da bi se Zemljina temperatura samo malo povisila.
Utjecaj na životinjski svijet
Ljudi nisu jedina stvorenja koja će živjeti s posljedicama klimatskih promjena. Životinjski svijet će, također, osjetiti ogromane posljedice od porasta vrućina. Klimatske promjene već su dovele u opasnost veliki dio prirode, uzrokovale izumiranje raznih vrsta životinja, a u sljedećim će godinama potencijalno ugroziti čitave ekosustave.
Najuočljiviji primjer toga vidimo u polarnim regijama. Temperature tamo rastu dvostruko brže od ostalih mjesta na planetu. Oceani se zagrijavaju, a ledenjaci se tope što uzrokuje gubitak staništa i prijeti nestašicom zaliha hrane. Klimatske promjene na Arktiku i Antarktiku možda su trenutno najekstremniji primjer, ali služe samo kao rano upozorenje na promjene koje tek slijede.
Ljudi se mogu prilagoditi mnogim klimatskim promjenama, ali brojne životinjske vrste mogu isključivo živjeti u određenim uvjetima i staništima. Morat će se brzo prilagoditi ili se suočiti s izumiranjem.
Suše i poplave kao sve češća pojava
Zagrijavanje Zemlje dovelo je do porasta ekstremnih vremenskih prilika. Veće temperature znače vrućine i suše, ali to nije sve. Topliji zrak može zadržati više vodene pare, što znači da će područja bez suše zapravo doživjeti puno više kiša, snijega, susnježica i tuča. Topliji zrak također zadržava više energije, što znači jače vjetrove i razornije oluje. Ovo nije neki trend zbog kojeg ćemo se morati brinuti desetljećima u budućnosti. To se događa upravo ovdje, upravo sada.
MITOVI O KLIMATSKIM PROMJENAMA
Unatoč dokazima i znanstvenim činjenicama, klimatske promjene postale su i politički problem u cijelom svijetu. To je dovelo do širenja nekih lažnih i krivih informacija o toj temi. Evo nekoliko uobičajenih mitova koje možete čuti o klimatskim promjenama.
Veća razina CO2 pogodna je za biljke
Omiljeni mit poricatelja klimatskih promjena je da veća razina atmosferskog ugljičnog dioksida zapravo poguduje biljkama. Kao i sva pretjerana pojednostavljenja, ovo na prvu zvuči kao da bi trebalo imati smisla. Naposljetku, biljke dišu CO2 pa bi više CO2 trebalo biti povoljno za uzgoj biljaka, zar ne? Nažalost, stvarnost je malo složenija od toga.
Istina je da se rast biljaka povećao u 80-ima i 90-ima, ali čini se da se ovaj trend usporava. Zapravo, izgleda da ide u potpuno suprotnom smjeru. Problem je u tome što s povećanim CO2 dobivamo i povišene temperature i vremenske promjene koje mogu naštetiti biljnom životu. Biljkama je potreban ugljični dioksid da bi živjele, ali trebaju i vodu, a suše su sve češće i sve teže. Nedavna istraživanja pokazuju da povećani CO2 u atmosferi zapravo šteti biljnom životu.
Klimatske promjene ne mogu se pripisati ljudskoj aktivnosti
Skeptici mogu tvrditi da su klimatske promjene prirodni proces, a ne rezultat ljudske aktivnosti. Na prvi pogled čini se kao primamljiva mogućnost. Zemlja je prošla mnoge dinamične klimatske promjene tijekom svog životnog vijeka od 4.5 milijarde godina, uključujući višestruko izmjenjivanje ledenih doba i toplijih razdoblja, od kojih se većina dogodila puno prije nego što su se ljudi pojavili na planetu.
Nekima je prikladno vjerovati da ljudska aktivnost ne utječe na našu klimu jer bi to značilo da ne moramo mijenjati svoje ponašanje. Međutim, daljnjim ispitivanjem postaje jasno da su čovjekovim djelovanjem stvoreni staklenički plinovi zaista glavni krivac. Prema IPCC-u (“Intergovernmental Panel on Climate Change“), skupini od 1.300 neovisnih znanstvenika i klimatskih stručnjaka iz mnogih zemalja, postoji 95% vjerojatnost da su staklenički plinovi nastali ljudskim djelovanjem primarni uzrok klimatskih promjena.
Prirodni uzroci, poput oscilacija Zemljine orbite, varijacije temperature Sunca i vulkanske aktivnosti jednostavno ne mogu objasniti tako brzi porast globalnih temperatura. Ljudska aktivnost u atmosferu ispušta 100 puta više CO2 od vulkana pa čak i svi prirodni uzroci zajedno čine samo mali dio globalnih promjena temperature.
Ljudski djelovanjem stvoreni staklenički plinovi savršeno se poklapaju sa podacima. Nema sumnje da su klimatske promjene izravna posljedica ljudskih aktivnosti. O nama dalje ovisi hoćemo li nastaviti po starom ili promijeniti navike za dobrobit planeta.
Čista energija je preskupa i nepouzdana
Energetska industrija najznačajnije pridonosi stvaranju stakleničkih plinova. Budući da ne možemo isključiti svu električnu energiju na zemlji, korištenje čistih i obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra i hidroelektrana presudno je za naš opstanak i napredak kao vrste. Neki će kritičari reći da su zeleni izvori energije preskupi ili nepouzdani, ali to jednostavno nije istina.
Postigli smo ogroman napredak u tehnologiji čiste energije koja je jeftinija i pouzdanija nego ikad prije. Početni troškovi postavljanja zelenih alternativa izvora energije mogu biti veći od troškova tradicionalnih fosilnih goriva, ali dugoročno je takva investicija isplativa.
Kako svatko od nas može pomoći
Klimatske promjene globalni su problem, ali danas možemo poduzeti mnogo malih koraka u svom domu i životu kako bismo smanjili svoj ugljični otisak. Šetnja ili vožnja biciklom umjesto vožnje automobilom, kupnja hrane iz lokalnih izvora, manja konzumacija mesa i veća konzumacija povrća izvrsni su i jednostavni načini kako možemo pomoći. Važno je i gdje trošimo novac. Podržimo dobavljače energije koji prihvaćaju čiste, obnovljive izvore energije, nude energetski učinkovita rješenja i posvećuju se pravilnom upravljanju resursa. Pročitajte neke od ostalih objava energetskog savjetnika o uštedi vode, energetsko efikasnom grijanju i osvjetljenju da biste naučili više o tome kako štedjeti vaš novac te istovremeno pomoći planetu!
Ako usvojite neke od ovih jednostavnih koraka, potaknite druge da učine isto. Ako dovoljan broj ljudi napravi dovoljno malih promjena, možemo napraviti globalnu promjenu.
